Ramazanski bajram

Ramazanski bajram

Bajrami ili islamski blagdani su javni simboli i znakovlja islama. Kada je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, doselio u Medinu zatekao je ensarije, domicilne muslimane, kako obilježavaju dva praznika u godini, pa ih je upitao: “Kakvi su ovo dani?”, a oni rekoše: “To su praznici koje smo obilježavali u džahilijjetu (predislamsko doba zablude).” Na to im je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario,uzvratio: “Allah vam je zamijenio te dane boljim blagdanima: Ramazanskim i Kurbanskim bajramom.” (Ebu Davud, 1134). U drugom predanju Vjerovjesnik je, Allah mu mir i spas podario, pojasnio da su Bajrami simboli i znakovlja vjere: “Svaki narod ima svoje blagdane, a ovo je naš blagdan.” (El-Buhari 909 i Muslim, 892).

Blagdan u islamu

Blagdan u islamu je dan u kojem se pokazuje radost zbog upotpunjenog i okončanog ibadeta, kao izraz zahvalnosti Allahu Uzvišenom na uputi i podršci u pokazivanju pokornosti Njemu. Propisano je da se na blagdan pokazuje radost, obveseljava, oblači najljepša i najotmjenija odjeća, čini dobročinstvo prema nevoljnicima, koristeći se pri tome svim dopuštenim sredstvima u pravljenju ambijenta veselja, radosti i blagdanske miline, prisjećajući se tako Allahovih blagodati i dobrote prema nama.

 

Muslimanski blagdani

Muslimani imaju samo dva godišnja blagdana u kojima se raduju, vesele i druže, te nije dopušteno određivati neki drugi dan za blagdan pored ova dva. To su Ramazanski bajram (‘Idu’l-fitr) koji pada na 1. dan mjeseca ševvala, te Kurbanski bajram (‘Idu’l-adha) koji pada na 10. dan mjeseca zu-l-hidždže.

Ramazanski bajram

To je prvi dan mjeseca ševvala, desetog mjeseca po islamskom kalendaru, koji slijedi odmah po završetku mjeseca ramazana, pa se zato na arapskom i zove ‘Idu’l-fitr – blagdan okončanja posta, jer muslimani u tom danu pokazuju svoju odanost i pokornost Allahu Uzvišenom jelom i pićem, isto kao što su Mu se u ramazanu pokoravali ustezanjem od jela i pića, zahvaljujući Allahu Svevišnjem što im je omogućio i dao snage da isposte ramazan. Uzvišeni je objavio: Da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. (El-Bekara, 185.).

Propisana djela na dan Bajrama?

  1. Obavljanje bajram-namaza, a to je namaz kojeg potvrđuju šerijatski tekstovi i podstiču muslimane da u skupinama izađu da ga obave, vodeći žene i djecu na mjesto obavljanja bajram-namaza. On se obavlja u jutarnje vrijeme, kada sunce izađe i odskoči od horizonta za visinu koplja gledano bez pomagala, običnim posmatranjem, a može se obavljati sve do podnevlja.

Kako se obavlja bajram-namaz? Namaz se satoji od dva rekata u kojima imam uči Kur’an naglas, a nakon namaza obraća se prisutnima sa dvije hutbe. Bajram-namaz je specifičan po izgovaranju tebira nakon prvog, početnog tekbira. Propisano je izgovaranje šest tekbira prije nego imam počne učiti/recitovati Kur’an, ne računajući u ovaj broj početni tekbir. A na drugom rekatu, izgovorit će se pet tekbira nakon ustajanja sa sedžde, ne računajući tekbir koji je izgovoren pri podizanju sa sedžde.

  1. Sadekatu-l-fitr (milostinja radi okončanja posta): Allah Uzvišeni je obavezao svakog postača koji posjeduje hrane više od svoje potrebe za dan Bajrama, da od toga, u hrani koja se jede u tom podneblju, izdvoji sadaku za siromašne i potrebnike iz reda muslimana. Tako da na dan Bajrama ne bude osobe koja će oskudijevati sa hranom.

Kada se daje sadekatu-l-fitr? Ova milostinja se može dati zadnjeg dana ramazana pa sve do bajram-namaza, a dopušteno ju je izdvojiti i udijeliti siromahu dan ili dva prije Bajrama.

Za svaku osobu izdvaja se sadekatu-l-fitr u visini jednog sa’a – mjerice, u hrani koju koriste stanovnici tog područja, npr. riža, pšenica, datule i slično. Mjerica za sadekatu-l-fitr se danas može lakše odrediti savremenim mjerama poput kilograma, a ona približno iznosi oko 3kg.

Sadekat-l-fitr se izdvaja za svakog člana kojeg musliman izdržava: za suprugu, djecu i druge, a preporučeno je da se izdvoji čak i za nerođeno dijete u utrobi majke. Tako će za svakog člana udijeliti sadekat-l-fitr u visini sa’a, tj. približno po 3 kg za svakoga.

المسلمون بعد خروجهم من صلاة العيد.

Sadekat-l-fitr je obaveza koju je naredio Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, pojasnivši smisao ove milostinje: “To je iskup i čišćenje posta od loših postupaka i nedolična govora, te (bajramska) hrana siromašnima; ko dadne sadekatu-l-fitr prije (bajram) namaza, to je ispravna sadaka, a ko ga dadne poslije (bajram) namaza, to je sadaka kao i svaka druga.” (Ebu Davud, 1609)

  1. Podržavanje i pravljenje ambijenta radosti i veselja, svim dopuštenim sredstvima, u porodici od strane njenih članova: odraslih, žena i djece. Oblačenje najljepše i najkvalitetnije odjeće, iskazivanje pokornosti Allahu Uzvišenom kroz jelo i piće, jer je na taj dan zabranjeno postiti.
  2. Propisano je učenje tekbira s nastupom noći pred Bajram, kao i prilikom odlaska na mjesto obavljanja bajram-namaza, a završavaju se sa obavljanjem namaza, a sve to iz razloga manifestiranja radosti zbog uspješnog okončanja ibadeta posta i kao znak zahvalnosti Svevišnjem što nas je uputio i propisao nam post: Da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. (El-Bekara, 185.).

Kako glasi tekbir: Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellah, Allahu ekber, Allahu ekber, ve lillahi’l-hamd. (Allah je najveći, Allah je najveći, nema boga osim Allaha, Allah je najveći, Allah je najveći i Allahu pripada svaka hvala.).

Također se uči i ovo: Allahu ekberu kebira, ve’l-hamdu lillahi kesira, ve subhanellahi bukreten ve esila. (Allah je doista najveći, Njemu pripada velika hvala, slavljen neka je Allah jutrom i večeri.).

Muškarci će glasno izgovarati tekbire, ali bez pretjerivanja koje izaziva ometanje drugih, dok će žene tiho izgovarati tekbire.